Pranayama

Kisik

Dugo se smatralo da je jedan od glavnih uzroka nastanka tumora nedostatak kisika. Već davne 1947. jedna je njemačka studija pokazala da kad se iz zdrave stanice ukloni kisik, ona se može pretvoriti u stanicu raka.

Slično je istraživanje provedeno i za bolesti srca. Pokazalo je da je nedostatak kisika glavni uzrok bolesti srca, kapi i raka.

Pokusi na sveučilištu Baylor u SAD-u pokazali su da se bolest arterija u majmuna povlači ubrizga li se u bolesne arterije kisik. Kisik je prijeko potreban za naše zdravlje te se stoga svaki napor da povećamo dotok kisika u tijelo, a osobito u mozak, mnogostruko isplati. Jogiji već tisućama godina znaju da je adekvatna opskrba mozga kisikom iznimno važna. Razvili su i usavršili različite tehnike disanja. Takve vježbe disanja osobito su važne za osobe koje se bave sjedilačkim poslovima i većinu dana provode u uredu. Njihov mozak vapi za kisikom, a tijelo dobiva samo najnužniju količinu. Takve su osobe umorne, živčane i razdražljive i nisu veoma produktivne. Usto noću loše spavaju tako da loše započinju novi dan te se ciklus nastavlja. Ovakva situacija također narušava imunološki sustav zbog čega lako podliježu prehladama, gripi i alergijama.

Disanje

Disanje je jedini način da snabdijemo tijelo i sve njegove organe i ćelije kisikom koji je ključan za preživljavanje, te je takodjer jedan od načina da se riješimo otpadnih tvari i toksina iz tijela. Medjutim, jako je mali broj ljudi koji znaju pravilno da dišu, a dišemo automatski praktično čitav naš život. Drevni jogiji primijetili su da je disanje jedina tjelesna funkcija koja je ujedno i hotimična i nehotična. Otkrili su da s pomoću kontrole disanja uspijevaju kontrolirati ostale tjelesne funkcije. Jogiji su pokazali da kontrolirajući disanje mogu upravljati drugim tjelesnim procesima koji su do tada smatrani nehotičnima. To se načelo može lako demonstrirati promatramo li disanje nervozne osobe. Tada disanje postaje
plitko, neravnomjerno i ubrzano te se ubrzava i srčani ritam. Ako osoba svjesno uspori, uravnoteži i produbi disanje, smirit će se i srčani će se ritam usporiti.

Reguliranje daha

“Svatko zna da živimo onoliko dugo koliko je dah prisutan u tijelu. Stoga je potrebno naučiti služiti se dahom.” Nathamuni

“Dah je od središnje važnosti u yogi, jer je od središnje važnosti za život.” Shri T. Krishnamacharya

Prana označava dah, život, vitalnost, vjetar, energiju i snagu. Ayama znači dužinu, ekspanziju, istezanje ili zadržavanje.

Jedan od temelja izvanrednog zdravstvenog djelovanja joge jest upravo savršeno pravilno disanje. Svatko tko se bavi jogom može biti siguran da će ovladati tehnikama dubokog, mirnog i za zdravlje optimalnog disanja. Pranayama je kontrola vitalne životne energije prane putem vježbi disanja. Dah je život i glavni izvor prane, a pranayama upra

vlja pranom i raspoređuje ju na različite nivoe bića. Obuhvaća kontrolu disanja van njegovih normalnih ograničenja, produžavajući ga, ubrzavajući i usporavajući ga kako bi se iskusio pun domet disanja i na grubom i na suptilnom nivou.

Prana

Prana je vitalna energija tijela koja nas pokreće, kojom mislimo, govorimo, koja zapravo obavlja sve funkcije tijela. Kada nestane prane-nema ni života. Pranu unosimo u tijelo pravilnim disanjem i hranom. Zato je iznimno važano u kakvom prostoru živimo i kakvu hranu jedemo.

Kontrolom prane možemo steći kontrolu nad umom. Mnoge bolesti mogu bit u korijenu otklonjene jednostavnim reguliranjem prane: Akupunktura, reiki, Shiatsu, mentalno iscjeljivanje, liječenje na daljinu, liječenje dodirom i sl. su primjeri svjesne kontrole prane u cilju iscjeljenja.

Pravilno jogijsko disanje i pranayama

Drugi „stub” joga vježbi je pranajama. Pranajama znači svesno i voljno upravljanje dahom [prana — energija, dah; ajam — kontrolisati, regulisati). Udahom ne preuzimamo samo kiseonik nego i pranu, kosmičku energiju, snagu univerzuma koja stvara, štiti i rastače. Ona je osnovni elemenat života i svesti. Prana se nalazi i u hrani, te je veoma važno koristiti zdrave i kvalitetne vegetarijanske namirnice.

Svjesno usmjeravanje prane u telu dovodi do porasta vitalnosti, oslobađanja tela od otrova, povećanja otpornosti, kao i do unutarnjeg mira, opuštenosti i mentalne bistrine.

U jogi postoji izreka da je svakom biću unapred dat određeni broj udaha i izdaha. Da bi ih iskoristio na najbolji način, jogi nastoji da produžavanjem i zadržavanjem daha „uštedi” vrijeme i tako produži svoj život.

Pravilno disanje yogiji smatraju jednom od snovnih preduslova za zdravlje, te se smatra smatra da dah povezuje tijelo i um. Potpuno jogijsko disanje bi povezivalo sva tri poznata načina disanja: trbušno, grudno i klavikularo. Pranajama je sanskrtska riječ i znači svjesno disanje ili upravljanje dahom. Prana znači dah, energiju i život tj. “ono što je stalno prisutno posvuda” ili „pra“ primordijalna, a ,,ana”, je hrana. Ayama (Ajama) znači širenje, protezanje ili dužinu i predstavlja aktivni dio pranajame. Njezino je značenje: kontrolirati vitalnu energiju Prana označava primordijalnu hranu koja hrani cijeli svemir i održava ga na životu. Vježbe asane nas pripremaju za pranajamu, a pranajama nas priprema za meditaciju.
Tijekom vježbanja pranajame nije nužno sjediti u lotos položaju, jedino je važno da su leđa uspravna. Treba sjesti na podlogu i disati kroz nos, a samo disanje kroz nos ima funkciju filtriranja, zagrijavanja i vlaženja zraka koji ulazi u pluća. Disanje kroz usta treba izbjegavati, jer zbog udisanja hladnog zraka koji ulazi direktno u pluća može doći do prehlade i upale grla. U asanama koristimo disanje kako bi istezali tijelo, a u pranajami zauzmemo udoban položaj i
zaboravimo na tijelo. Pranajamu je najbolje vježbati ujutro prije doručka ili 4 do 5 sati nakon jela.

Pranajamom se kontrolira prana, a glavni izvor prane je dah. Uz pomoć pranajame disanje se može produživati, ubrzavati i usporavati, a biti svjestan disanja osnova je pranajame.
Učinkovitost pranajame ne mjeri se povećavanjem respiracijskog kapaciteta, nego osjećajem smirenosti i jasnoće koji proizilaze iz te prakse.

Dejstva pranajame

održava telesno zdravlje

pročišćava krv

povećava apsorpciju kiseonika

jača pluća i srce

normalizuje krvni pritisak

stabilizuje i usklađuje rad nervnog sistema

ubrzava proces lečenja i ozdravljenja

povećava otpornost protiv infekcija

odstranjuje stres, nervozu i potištenost

umiruje misli i osećanja

donosi unutrašnju ravnotežu

uklanja energetske blokade

Dahom možemo mnogo toga postići!

Dah nam je potpuno besplatan, samo ga trebamo ponovno naučiti koristiti! Vježbama daha i dubokog disanja osim što preplavljujemo sve svoje stanice kisikom, hranimo i čuvamo naš organizam, izbacujemo toksine (fizičke, mentalne, emocionalne prirode) podižemo razinu hormona sreće a na drugim razinama otpuštamo vezanost za prošlost, prestajemo brinuti za budućnost i učimo biti prisutni u sadašnjem trenutku! Dovoljno je samo nekoliko minuta svjesnog dubokog disanja dnevno da poništimo svu napetost i osjetimo iskustvo koje pružaju tehnike disanja koje možete potpuno samostalno kao i grupno prakticirati nakon što ih naučite. 

U Yoga sutrama, Patanjali definira pranayamu kao: “Reguliranje daha ili kontrola prane jest zaustavljanje udisaja i izdisaja, što slijedi nakon pronalaženja mirnoće u položaju ili sjedu.” što bi značilo da regulaciju daha postižemo tek zadržavanjem daha.

Pranayame su su osmislili drevni mudraci i jogiji kako bi povećali i poboljšali količinu i kvalitetu prane, očistili nadije (energetske kanale) i ćakre (energetske centre). Osnovu pranayame čine: Puraka (udisaj), Kumbhaka (zadržavanje) i Rechaka (izdisanje).

Kao što krvotok apsorbira kisik, tako i živčan sustav uzima pranu i troši je kao živčanu silu za procese mišljenja, želja i dr. Svaka funkcija tjelesnih organa ovisna je o živčanoj energiji koju dobavlja prana, izvirući iz sunca i strujeći u prostoru. Bez te živčane energije srce ne može kucati, pluća ne mogu disati, krv ne može cirkulirati, a razni organi ne mogu obavljati svoje normalne funkcije. Prana tako ne samo da snabdijeva živce električnom energijom nego također magnetizira željezo u organizmu te stvara auru kao prirodno zračenje.

Jednostavno rečeno Pranayama je svjesno disanje, posvećivanje pažnje dahu, odavanje poštovanja dahu.  Najbolje ju je izvoditi u sjedećem položaju uspravnih leđa. Učinkovitost pranayame ne mjeri se povećavanjem respiracijskog kapaciteta, nego osjećajem smirenosti i jasnoće koji proizlaze iz te prakse. Smireni um je zapravo ono što omogućuje energiji (Prani) da struji. Pranayama se shvaća kao sredstvo za oslobađanje ucijepljenih obrazaca i pročišćenje uma kroz proces pročišćenja koji se inicira povećanjem topline u tijelu. Navođenjem dijelova organizma prema toj povećanoj toplini ili ognju (agni) zapreke se spaljuju i uklanjaju.

Pravilno disanje pomaže i tijelu i emocijama

Ispravno disanje znači unos više kisika u krvotok i u mozak. Prvi korak u pranayami je usklađivanje ritma disanja sa svijetom u kome živimo. To uključuje i moždane ritmove, ritam srca, mišićnu napetost, mentalni i emocionalni ritam, hormonske i enzimske ritmove, spavanje i budno stanje. Sve to sa različitim frekvencijama i intenzitetima. Pranayama dovodi do spoznaje da postoji ritmična sila unutar tijela i uma. Kad se naučimo opustiti, postajemo svjesni životnih tjelesnih ciklusa. Tada oni mogu početi optimalno funkcionirati, neometanim tenzijama.

Istraživanja su pokazala kako ispravno disanje može imati čudesne učinke na tijelo i emocije. Oslobađanje napetosti, poboljšanje cirkulacije, reguliranje znojenja kao i popravljanje stanja kože, sve se to postiže ovim potpuno besplatnim i najobičnijim pravilnim disanjem. Tako jednostavno, a tako moćno, ispravno disanje je čovjeku urođeno. Kad smo bili bebe disali smo kako treba i koristili cijeli svoj trbuh (pogledajte bebe), međutim kako starimo s trbušnog disanja prebacujemo se na prsno i koristimo samo 20% svog plućnog kapaciteta. Kada se opet svjesno vratimo na trbušno disanje punim plućima doći će do iznenađujućih promjena i u zdravlju i raspoloženju.

Od svih vitalnih funkcija, disanje je jedinstveno po tome što mi, iako se ono nesvjesno odvija, imamo sposobnost preuzeti svjesnu kontrolu nad njim. Svjesna kontrola daha dolazi iz razvijenih dijelova mozga u moždanoj kori. Tokom svjesne kontrole daha, moždana kora premošćuje raspiratorni centar u moždanom stablu i smiruje se napetost uma. Impulsi iz moždane kore djeluju i na susjedne dijelove mozga koji se bavi emocijama i svjesno disanje ima smirujući efekt i na emocije. Nijedna druga fizička vježba se ne može usporediti sa tehnikama dubokog disanja jer one najuspješnije pomažu ujednačavanju cirkulacije krvi i živčanih struja u različite dijelove tijela.

Pranayama je savršena mentalna i fizička vježba koja je usko povezana s asanama i ujedinjenje tih dviju disciplina smatra se u Hatha Yogi najvišim oblikom pročišćavanja i samodiscipline.

Postoji mnogo vrsta pranayama,  a neke od najpoznatijih su:

* Ujjayi pranayama tzv. ‘pobjednički dah’ tehnika je disanja koji stvara tzv. zvuk valova, zvuk koji se proizvodi u grlu i služi za produbljivanje daha, povećanje kapaciteta pluća te duboko smirivanje živčanog sustava koje nas vodi u meditativno stanje. Ujjaji se koristi i tokom vježbanja Asana kako bi naše poimanje vježbanja odveo na put dubokog meditativnog stanja što se najbolje osvješćuje kroz Pozdrave suncu. U samim Asanama pomaže nam da uđemo dublje u pozu i osjetimo bit svih jogisjkih položaja kroz otvaranje tijela i povezivanje daha s pokretom.

* Kapalabhati pranayama je tehnika disanja i tehnika jogijskog čišćenja tzv. kriyakoja je usmjerena na čiščenje prednjeg dijela mozga. Također se naziva ‘poliranje lubanje’ ili ‘Breath of Fire’.

* Nadi shodhana pranayama tzv. ‘uravnoteženo disanje’ ili ‘izmjenjivanje nosnice’ je tehnika disanja kroz koju balansiramo protok disanja kroz lijevu i desnu nosnicu, uravnotežavamo protok energije između desne i lijeve polutke mozga te strana tijela i pročišćavamo energetske kanale. Nadi je energetski kanal, a Shodhana znači čišćenje.

* Anuloma-Viloma pranayama ili naizmjenično nosno disanje. Udisaj kroz lijevu nosnicu, zadržavanja daha nakon udaha, izdisaj kroz desnu nosnicu, udisaj kroz desnu nosnicu, zadržavanja daha nakon udaha kroz desnu nosnicu i izdisaj kroz lijevu nosnicu. Obično se radi 7 ciklusa.

* Bhastrika pranayama je dinamična tehnika, brzo energetizirajuće disanje pri kojem se zrak snažno udiše i izdiše kroz nosnice jednakim omjerima sa snažnim pulsiranjem iz trbuha. Ova tehnika trenutno dovodi kisik u mozak, posebice prednji dio, podiže energiju i aktivira hormon sreće. Obično se rade tri ciklusa po 20 udaha-izdaha nakon kojih se vidno osjete senzacije.

* Bhramari pranayama je tehnika disanja gdje se prilikom izdisaja proizvodi zvuk pčele i stimulira Ajna ćakru. Često se koristi se i kroz Pozdrave suncu u pozi Psa prema dolje.

* Sudarshan kriya je jedinstvena tehnika disanja koja se uči na nasim časovima yoge i koja vrlo djelotvorno uklanja stres, napetosti i nagomilani umor te pomaže da se lakše nosimo s izazovima užurbanog suvremenog načina života. U Sudarshan kriyikoriste se posebni ritmovi disanja za obnovu ravnoteže u životu istodobno preplavljujući sve stanice tijela kisikom i energijom. Oživljavamo sve naše razine postojanja: tijelo, um (misli i emocije), intelekt, ego i memoriju. Polaznici tečaja potvrđuju da redovitim prakticiranjem (15-20 min dnevno) dolazi do golemog porasta fizičke i mentalne energije kao i do bitno boljih međuljudskih odnosa. Redovito provođenje ovih vježbi pomaže nam da živimo sretno i zadovoljno, sačuvamo zdravlje, otpustimo emocionalne povrede, smanjimo neprekidni tijek misli, budemo veoma učinkoviti i koncentrirani u svim aktivnostima koje radimo.

* Postoji i mnogo drugih tehnika disanja (Surya Bhedana, Chandra Bhedana, Sitali i dr.) koje primjenjuju različite škole joge. One nam pomažu i da se što bolje pripremimo za meditaciju. Nakon njih se mentalna aktivnost prirodno potpuno stišava i tako omogućuje umu da uroni u stanje duboke meditacije.